Suchergebnisse

IN ENGLISH: Due to the concern that achieving human wellbeing through material development is "costing the Earth," mental model was developed to show in a single image the aspiration of social foundations of development to be achieved and biospheric boundaries not to be crossed. Anthromes analysis, combined with the cultural imperative of maintenance of global sustainability through coordinated transformation of social metabolism and its environmental impact, makes nation states the immediately available units of sustainability modeling. In this century humans must meet their needs equitably within the biophysical means of the planet. A downscaling of planetary boundaries and social wellbeing foundations (thresholds) to national level through calculations of the impacts and attainments of nation states'socioeconomic activities makes the doughnut model a conceptual tool bringing sustainability closer to political a and organizational impact. To visualize the scale and the possible pathways for the transformation of national and global sociometabolic practices in the 21st century within the "degrowth doughnut" includes the boundaries and thresholds in three domains: cultural, socioeconomic, and biophysical. This way it aims to avoid the conceptually paralyzing trade-off between exclusively biophysical boundaries and exclusively social thresholds of the other doughnut models. Understanding that excesses and shortfalls of current and foreseeable socio-metabolic practices exist in cultural, socioeconomic, and biophysical aspects of nations'social metabolism allows us to build on nations'sustainability potentials. The aim of the model and its visual tool is to inform their populations about the direction and scale of the change strategies that they could adopt to contribute to the global effort of maintaining the planetary population within the safe and just operating space of the doughnut under known advantages and constraints of the 21st century. --- IN CROATIAN: Uslijed zabrinutosti da postizanje dobrobiti ljudi kroz materijalni razvoj "skupo košta Zemlju", razvijen je mentalni model čija je svrha u jednoj slici prikazati težnju za postizanjem društvenih temelja razvoja koje treba doseći te granica biosfere koje ne treba prijeći. Analiza antropogenih bioma (anthromes), u kombinaciji s kulturnim imperativom održavanja globalne održivosti kroz koordiniranu transformaciju društvenog metabolizma i njegova utjecaja na okoliš, čini nacionalne države neposredno dostupnim jedinicama modeliranja održivosti. U ovome stoljeću ljudski rod mora ispunjavati svoje potrebe u skladu s biofizičkim resursima planeta. Snižavanje granica planeta i temelja društvene dobrobiti (graničnih vrijednosti) na nacionalnu razinu kroz izračune utjecaja i dostignuća socioekonomskih aktivnosti nacionalnih država čini model krafne konceptualnim instrumentom koji održivost približava političkom i organizacijskom utjecaju. Radi predočavanja opsega i mogućih puteva transformacije nacionalnih i globalnih društvenometaboličkih praksi 21. stoljeća unutar "krafne odrasta" uključene su granice i granične vrijednosti u tri domene: kulturnoj, socioekonomskoj i biofizičkoj. Tako se nastoji izbjeći konceptualno paralizirajući kompromis između isključivo biofizičkih granica i isključivo društvenih graničnih vrijednosti drugih modela krafne. Shvaćajući da višak i manjak sadašnjih i predviđenih društvenometaboličkih praksi postoji u kulturnim, socioekonomskim i biofizičkim aspektima društvenog metabolizma nacionalnih država upućuje nas na razmatranje potencijala održivosti nacionalnih država. Svrha modela i njegova vizualnog prikaza je informirati populacije tih država o smjeru i opsegu strategija promjene koje bi mogle usvojiti s ciljem doprinosa globalnom naporu u očuvanju populacije planeta unutar sigurnog i pravednog prostora djelovanja modela krafne u uvjetima poznatih prednosti i ograničenja 21. stoljeća.